Što sve trebam naučiti do trećeg rođendana?

Što sve trebam naučiti do trećeg rođendana?

“Prve tri su najvažnije” rečenica je koju smo svi sigurno čuli. Slogan je to UNICEF-ove kampanje pokrenute 2006. godine koja je za cilj imala podizanje razine svijesti javnosti o važnosti ranog razvoja. Cilj je u velikoj mjeri postignut, no valja se posjetiti koje sve razvojne procese prolaze djeca u prve tri godine, koje su važne razvojne prekretnice i kada je potrebno potražiti podršku stručnjaka za rani razvoj. Razvoj je uvjetovan neurobiološkim čimbenicima, genetskim čimbenicima ali u velikoj mjeri i okolišnim čimbenica. Okolina u kojoj dijete boravi, ljudi s kojima dolazi u interakcije, imaju veliki utjecaj na kvalitetu dječjeg razvoja. Mi, kao odrasle osobe, odgovorni smo osigurati okolinu koja će djetetu omogućiti stjecanje novih iskustava, prilike za učenje i potaknuti razvoj do njegovih maksimalnih kapaciteta.

Prva godina – krećem se i gledam.

Zašto smo ove dvije vještine izdvojili kao one koje obilježavaju prvu godinu? Zato što bez vida  nema kvalitetnog kretanja, a bez kretanja ne možemo vidjeti okolinu u kojoj boravimo. Posljedično, ako ne možemo  vidjeti okolinu u kojoj se nalazimo i ako se ne možemo u njoj kretati, ne možemo stjecati nova iskustva i ne možemo učiti nove vještine.

Dijete se kreće još intrauterino. Ta vrsta pokretanja nastavlja se tijekom prva tri mjeseca života. Beba od mjesec dana ne kreće se s određenim ciljem primjerice, neće pomaknuti svoju ruku kako bi dosegla predmet. Ti pokreti događaju se spontano, pod utjecajem središnjeg živčanog sustava. Takvo pokretanje naziva se spontano generirana motorika. Nama, stručnjacima koji se bave procjenom kvalitete spontane motorike, ona puno govori o daljnjem razvoju motoričkih vještina kod djece (o procjeni kvalitete spontane motorike možete saznati ovdje). Na temelju njih možemo pretpostaviti jeli dijete u riziku od odstupanja u motoričkom razvoju. S 3 mjeseca dijete mora moći održavati svoju glavu u sredini, pokretati ju u svim smjerovima i odabrati najpovoljniji položaj kada ga postavimo u određenu situaciju npr. ako dijete pri podizanju okrenemo na bok, glava mora slijediti taj pokret i biti u ravnini s ostatkom tijela.

Sljedeći veliki korak u motoričkom razvoju dogodit će se sa 7-9 mjeseci kada će vaša beba početi samostalno sjediti i postavljati se u četvernožni položaj iz kojeg će onda krenuti u puzanje.  Kroz 10 i 12 mjesec dijete će početi puzati i rukama se povlačiti u stojeći položaj. Razvoj hodanja kreće se od stajanja uz pridržavanje, hodanja postranično uz pridržavanje za namještaj, samostalno stajanje i napokon samostalni hod.  87% djece prohoda do 15 mjeseca, a svakako bi se samostalno hodanje trebalo savladati do 18 mjeseci.

Ako primijetite da se vaše dijete pokreće na neobičan način, da radi uvijek iste pokrete npr. samo savija i ispruža nogicu ili ruku, kruto je pri pokretanju ili se pak malo pokreće, možete nam se obratiti za procjenu motoričkog razvoja (više o procjeni saznajte ovdje).

Razvoj vidnih funkcija najintenzivnije se odvija u prva tri mjeseca života. Beba tada vidi obrise ljudskih lica te kontraste. Kako bi potaknuli razvoj ovih funkcija prostor u kojem dijete boravi uredite tako da ono dobiva različite vidne podražaje kako bi se njegov vid mogao razvijati. Nudite mu kontrastne vizualne mete koje će ono promatrati. Također okolina ne smije biti takva da djetetu nudi previše različitih podražaja u isto vrijeme jer se mozak u toj dobi ne može nositi s njima i postane preplavljen. Beba postaje iritabilna, teško se umiruje, uspavljuje, mama je u toj situaciji pod stresom koji se prenosi na bebu. Dijete koje je pod stresom ne može učiti. Već s 4 mjeseca vid će se izoštriti i dijete će krenuti promatrati predmete koje mu nudimo te će ih moći pratiti u svim smjerovima.

Potkraj prve godine dijete će izgovriti svoje prve riječi koje će biti povezane s nekom osobom, predmetom ili situacijom npr. “mama”, “pa-pa”. Prije pojave riječi javit će se gesta. Gesta se javlja otprilike 3 mjeseca prije riječi koju ona označava.

Druga godina – hranim se i pričam.

Hranjenje je aktivnost koja od refleksne postupno postaje voljna. Ona se uči, a kako bi vaše dijete povezivalo aktivnost hranjenja s ugodom neka se ono odvija u smirenom i ugodnom okruženju. U ovom procesu učenja potrebno je uvoditi promjene koje se događaju u tzv. “kritičnom periodu” za učenje novih vještina. Prije ili poslije tog perioda teže je naučiti određeni obrazac ponašanja.  Dijete s 1 -1.5 godinu može jesti standardnu, sitno nasjeckanu hranu. Dozvolite mu da se samostalno hrani rukama. Istraživanje hrane na ovaj način djetetu daje osjećaj samostalnosti, a njegov taktilni sustav pri svakom dodiru s hranom dobiva taktilne informacije. Dijete koje ne dolazi u doticaj s različitim teksturama može razviti taktilnu preosjetljivost (izbjegavati dodirivati predmete različitih teksutra zbog manjka iskustva), izbjegvat će manipulaciju i istraživanje predmetima čime će se narušiti razvoj fine motorike šake. Ako nemate dobro razvijenu finu motoriku imate problem s držanjem olovke u ruci, kada za to dođe vrijeme.

S navršenih godinu i pol do dvije godine dijete se uči služiti žlicom, još uvijek mu je potrebna pomoć ponekad ali kao i hranjenje rukama i ovo je vještina koju trebamo podržati i poticati te dozvoliti djetetu samostalno uspješne ili manje uspješne pokušaje. Od velike je važnosti da se hranjenje odvija bez dodatnih vanjskih utjecaja ( mobiteli, tableti i sl.), prijetnje i nagrađivanje poslasticama su također nešto što trebamo izbjegvati jer tako dijete neće stvoriti zdrav odnos prema hrani i hranjenju.

U dobi od dvije godine većina djece za bića i predmete iz okoline, upotrebljava i glagole: daj, ima, hoće, neće, zamjenice: ovo, to, ona. Te riječi gotovo uvijek poprati gestama. Do kraja druge godine  smisleno će spojiti dvije riječi.

Treća godina – igram se.

Igra je posao djeteta. Kroz igru razvija sve segmente svog razvoja. Igra će se razvijati od igre pretvaranja, koja je rezultat djetetova iskustva u interakciji s odraslima, do simboličke igre. Igra pretvaranja uključuje predmete koji zamjenjuju realne, a aktivnosti su npr. beba ide spavati, jesti, kupati se si sl. U simboličkoj igri događa se to da dijete daje neka svojstva predmetu, predmet može imati neku drugu funkciju npr. kamion postaje brod i sl.  Kroz sljedeći primjer uočit ćemo kompleksnost i važnost igre:

Djevojčica Ana odlučila je da ona i njezina lutka Tena kuhaju ručak. No, nemaju sve potrebne sastojke za njega stoga moraju otići u trgovinu. Tena mora obući jaknu prije nego izađe van iz kuće i krene u  trgovinu. Djevojčica Ana zamota komad obične tkanine oko lutke i pretvara se da je to jakna. Kartonska kutija ima ulogu auta u kojem se voze do trgovine. Djevojčica Ana imitira zvuk auta, vodi neki razgovor s lutkom i sl. Zatim se pretvara da ulaze u trgovinu i kupuju namirnice verbalno objašnjavajući što se događa (“Stigli smo”, “Kupujemo” i sl.). Nakon kupnje vraćaju se natrag u svoj kutić za kuhanje i započinje kuhanje ručka.

Što se ovdje sve dogodilo?

Djevojčica je prije svega morala imati ideju što će se igrati i unaprijed isplanirati što će joj svebiti potrebno za igru (primjerice, potrebno je izdvojiti one igračke koje će koristiti tijekom igre). Naša djevojčica odlučila je da će ona i njezina lutka kuhati ručak. Predmetu je dala neku funkciju koja to inače nije (komad tkanine postala je jakna za lutku). Igra ima sekvence (spremanje za izlazak iz kuće, vožnja do trgovine, kupovina namirnica…). Ana ima odnos i prema onome što nije prisutno (trgovina) ali taj problem rješava i. Svi segmenti razvoja obuhvaćeni su ovom igrom. Upravo zato važno je pratiti kako, na koji način i koliko se vaše dijete igra.

Iako se još puno toga događa u prve tri godine djetetova života, izdvojili smo aktivnosti čije je odstupanje najlakše uočiti. Uočite li odstupanja, nepoželjne obrasce ponašanja ili bilo da se radi samo o onom nekom osjećaju da “nešto nije u redu”, obratite nam se – učiniti ćemo procjenu ranog razvoja vašeg djeteta, te ako je potrebno, pravovaljano i ciljano raditi na njegovom razvoju.

Bacc.physioth.,Iva Barić, praktičar rane intervencije,
certificirani terapeut senzorne integracije, Maes terapeut.